Slush fund

 

SLush Fund

 

Motivacija za osnivanje SLush Funda u studenom 2010. bila je jednostavna: može li Lush otići dalje od kupovanja "fair trade" sastojaka te umjesto toga razviti partnerstvo i podržavati zajednice koje ih proizvode?

Nakon više od pet godina odgovor je odlučan i potvrdan.

SLush Fund funkcionira na jednostavan način: Lush donira fondaciji 2% od iznosa potrošenog na sirovine i pakiranje. Tim se novcem potiče održiva zemljoradnja i novi projekti u zajednicama, a u sklopu nekih od njih proizvode se i obrađuju sastojci za naše proizvode.
SLush Fund temelji se na glavnim načelima pokreta permakulture, sustava prirodnog dizajna koji obogaćuje mjesne ekosustave i nudi održivu alternativu konvencionalnoj poljoprivredi. Do danas je fondacija potrošila 2,2 milijuna funti i pomogla podržati razvoj 44 projekta u 21 zemlji. Od toga, njih šest proizvodi sastojke koje možete pronaći u novo reformuliranoj kremi Charity Pot: ulje ylang ylanga, ulje moringe, ulje geranija, ulje ružinog drveta, svježa aloe vera, shea maslac i Fair Trade organski kakao maslac.

Charity Pot

Iako se radi o potpuno drugačijoj i jedinstvenoj inicijativi, Charity Pot daje nam mogućnost da podržimo inicijative do kojih nam je stalo. Svaki novčić koji kupci potroše na Charity Pot, izuzev poreza, doniran je pomno odabranim malim udrugama koje se brinu za zaštitu ljudskih prava, prava životinja te za zaštitu okoliša; čak 4.3 milijuna funtu prikupljeno je na globalnoj razini u kratkom razdoblju od srpnja 2014. do lipnja 2015.

Sada svatko tko kupi Charity Pot, automatski podržava jednu od SLush Fond inicijativa , ali i nastavlja prikupljati sredstva za sve važne kampanje koje slijede.


SLush Fond i permakultura

 

Aloa iz Kenije

Nadahnuta golemom biljkom aloe, suosnivačica Lusha Helen odlučila je da želi uzeti u ruke svježe listove. Stoga se koordinatorica SLush Funda Cadi udružila s permakulturnim aktivistom iz plemena Masai, Josephom Lentunyoijem da radi sa ženama koje uzgajaju alou u sušnom području Laikipia, u Keniji. Masai iz Kenije su pastiri. Stoku tradicionalno uzgajaju muškarci. Sele se s jednog mjesta na drugo, tražeći pogodnu ispašu za stoku dok žene ostaju kod kuće. Kad tijekom suše nema povrća, tradicionalni se obrok sastoji od kiselog mlijeka i krvi goveda. Prosječni životni vijek žena je 45 godina. SLush tim, zajedno s Permaculture centrom Laikipia, surađuje sa ženama kako bi pustinjsko tlo pretvorili u plodno. Sade jestive biljke, uz alou, kako bi popravili kvalitetu tla i prehrane žena. Lush kupuje svježe lišće (listove) aloe za Charity Pot s novom formulom. Listovi stižu u tvornicu svježe ubrani u izvornom obliku, a zatim se iz njih izvlači gel. SLush u zadnje vrijeme ulaže u podizanje ograda kako nasade aloe ne bi gazili slonovi i deve.

Ulje ružinog drveta iz Perua

Kad se tim za kupnju našao duboko u peruanskoj prašumi površine šest tisuća hektara, situacija se doimala prilično lošom. Šuma, koju nadzire mjesni permakulturni stručnjak, Limber Cabrera, bila je u lošem stanju. Djelomično iskrčena, osiromašenog tla i s malo divljih životinja. Najbolji način da se sačuva dio zemljišta bio je kupiti prava na koncesiju, izbaciti drvosječe i obnoviti ekologiju šume. No kako održavati taj projekt i dovesti ga do razine samoodrživosti? Odgovor je ponudilo ružino drvo. Gotovo ni iz čega, Limber je stvorio održivi, transparentni lanac nabave ružinim drvom. Ako se zaputite u taj dio šume, pronaći ćete destilacijsko postrojenje koje rabi samo prirodno srušeno ili obrezano drveće za destiliranje ulja ključnog za Lush.

Moringa iz Gane

U permakulturnom institutu u Gani, uzgajanje gljiva ide ruku pod ruku s uljem moringe, još jednim ključnim sastojkom za Charity Pot. U tom je projektu SLush upoznao srodnu dušu: Paul Yeboah, direktor Permaculture mreže u Gani predani je stručnjak sa sposobnošću oživljavanja osiromašenog tla kako bi se uzgajali najpotrebniji usjevi. Odabrali su zemljište od 10 hektara, blizu Techimana u Gani, koje je bilo kronično neplodno. To je sad šuma bogata raznim vrstama i lokacija za obuku, a u njoj se uzgaja moringa poznata i kao "čudesna biljka". Ona se preša te se iz nje dobiva rijetko ulje bogato antioksidansima.
Ali što je sa tim gljivama? Jednog se dana Paul vozio pokraj pilane i iznenada dobio ideju kako iskoristiti piljevinu. Uzeo ju je sa sobom i shvatio kako razmnožiti i uzgojiti gljive pretvarajući otpad u vrijedan izvor. Gljive sada čine vrijedan izvor prihoda a služe i za hranu.

Paul Yeboah sa gljivana