Apsurdne izlike zemalja za onemogućavanje pristupa internetu

Napisao Deji Bryce Olukotun


U lipnju, vlasti u Jammu, u Indiji, ugasile su mobilni internet prije tradicionalnog turnira u hrvanju.  Naravno, polugoli natjecatelji nisu se namjeravali hrvati s uređajima u ruci, ali organizatori su se bojali da se ne ponove događaji iz 2014. Tom je prilikom došlo do nereda jer se turnir odvijao na, kako tvrde lokalni  stanovnici, mjestu  gdje je nekoć bilo groblje.  Vlada je vjerovala da će zabrana pristupa internetu spriječiti ljude na ponovno poticanje na nasilje. Kasnije toga dana, različite su se frakcije složile oko toga kako premjestiti turnir na drugo mjesto, a vlasti su vratile internet.
Bizarni događaj naglašava izazove borbe protiv gašenja interneta. Od kratke nedostupnosti društvenih medija u Turskoj tijekom neuspjelog puča, do blokade pristupa WhatsApp-u u Brazilu, gašenja interneta preuzimaju sve kompleksnije oblike. Često su komunikacijski servisi blokirani netom prije kršenja ljudskih prava. U odvojenom incidentu u lipnju u okolici Kašmira u Indiji, primjerice, jedan novinar nije mogao pristupiti internetu nakon još jednog gašenja mobilnog interneta u toj regiji. Kada je došao online saznao je da je osmero ljudi izgubilo život tijekom obustave mobilnog interneta. Tvrtke gube novac, a hitne službe ne mogu obavljati svoj posao. Centar Software Freedom Law Centre  u New Delhiju zabilježio je 30 prekida u Indiji u protekle tri godine. Samo u 2016., savjetodavna skupina Access Now, u kojoj radim, dokumentirala je gotovo 30 gašenja diljem svijeta. Ovaj tjedan u Gani, dužnosnik je ponovio svoju namjeru da blokira društvene medije tijekom izbora – najvažnijeg trenutka u demokratskom društvu – četiri mjeseca prije glasanja.

Jedan od najčudnijih, ali ne i manje opasnih, oblika gašenja interneta obuhvaća školske ispite. U zadnjih šest mjeseci, četiri su zemlje ugasile internet zbog ispita jer su navodno učenici, ali i potplaćeni nastavnici, u želji da nadopune svoje prihode, omogućili da odgovori procure online.
U Iraku je u potpunosti blokiran internet kako bi se spriječilo varanje učenika šestog razreda na ispitu – u zemlji u kojoj je sama egzistencija pod prijetnjom ISIS-a i gdje informacija može značiti razliku između života i smrti.
U Indijskom gradu Gujarat, vlasti su blokirale Internet za vrijeme računovodstvenog ispita zbog njegove „osjetljive prirode“, akcija s drastičnim posljedicama jer većina ljudi u toj regiji koriste mobilne telefone za pristup internetu. Alžir je u lipnju, u međuvremenu, blokirao pristup svem sadržaju na internetu osim Wikipediji kako bi spriječio varanje na ispitima za međunarodno priznatu fakultetsku diplomu. Zajednica civilnog društva Social Media Exchange navodi da se potom Alžiru uskoro pridružila i Etiopija koja je blokirala društvene medije zbog prijemnih ispita.
 
Na prvi pogled, ove mjere zvuče apsurdno (moram se složiti da zbilja i jesu).  Prošli tjedan razgovarao sam s jednim čovjekom u New Yorku, koji je došao iz Etiopije kako bi u Ujedinjenim Narodima govorio o ljudskim pravima, i koji je u iznenađujućoj mjeri suosjećao s odlukom svoje vlade da blokira pristup društvenim medijima. Oni koji su varali, kršili su prava onih koji su se držali pravila. Imao je pravo, sjećam se kada sam se pripremao za ispite, siguran sam da bih se osjećao očajno kada bih saznao da su nepošteni ljudi upropastili moju priliku za uspjeh. Među trideset i jednim osumnjičenim za objavljivanje odgovora na ispitna pitanja našlo se nekoliko profesora. Social Media Exchange navodi da studenti očajnički žele napredovati u regiji koja se suočava sa 25-30 postotnom nezaposlenošću mladih.
Ove okrutne reakcije na varanje na ispitima ukazuju na nove izazove s kojim se moraju suočiti edukatori. Administratori će možda morati zabraniti korištenje mobitela u prostorijama za ispite, vratiti se zastarjelim kalkulatorima, osigurati sigurne ormariće ili razviti nove načine nadgledanja ispita. Pokušaj da se zaustavi varanje na ispitima gašenjem interneta nije rješenje. U Ženevi, vijeće Ujedinjenih Naroda za ljudska prava jednoglasno je proglasio da namjerni prekidi dostupnosti interneta krše ljudska prava. Kompanije poput Facebooka, Googlea i Microsofta također su pridonijele, prenijevši kroz Global Network Initiative snažnu poruku koja je potvrđena od strane telekomunikacijskih kompanija poput AT&T, Vodafone i Orange. Čak je i GSMA – jedan od najvećih svjetskih tehnoloških udruženja – razvio stroge standarde za ono što nazivaju Service Restiction Orders. Mi u Access Now radimo sa skoro 90 organizacija iz 41 zemlje svijeta na #KeepItOn kampanji kako bi prekinuli gašenja interneta. Izuzetno je važno da se, dužnosnici poput UN-ovog izvjestitelja o pravima na obrazovanje Kishore Singha, jasno usprotive gašenjima koja se događaju za vrijeme ispita.

Nitko ne voli prevarante ni ispite sa više točnih odgovora, a i svi imaju svoju strašnu priču vezanu za ispite od vrlo velikog značaja. (U mom slučaju, tijekom jednog ispita imao sam staro prijenosno računalo koje je imalo Y2K problem te je cijelo vrijeme resetiralo sat.) Kada govorimo o pristupu internetu, ulog je još veći od prijemnih ispita.
Ovaj je članak prvi put u časopisu Slate: u futuru.