Moramo razgovarati o gašenjima interneta

Što je obustava interneta i zašto je potrebno da bude uvijek dostupan (#KeepItOn)? Ovo su odgovori na vaša pitanja, pojedinosti vezane za kampanju i načini kako možete utjecati.

Što znači gašenje interneta?

Obustava interneta događa se kada netko (najčešće vlada) namjerno onemogući pristup internetu ili aplikacijama na mobilnim uređajima kako bi kontrolirali što ljudi govore, vide i rade. Ponekad se obustava inteneta naziva „zamračenjem“ ili „prekidačem“
Prava tehnička definicija glasila bi ovako: „Namjerno onemogućavanje pristupa internetu ili elektroničkim komunikacijama, čineći ih nedostupnima ili učinkovito neupotrebljivima, za određeni dio stanovnika na nekom području, najčešće u svrhu uspostave kontrole nad informacijama.“

Zašto vlade naređuju gašenja?

Vlade daju mnoge razloge. Jedan od razloga može biti i želja da se ljude zaustavi u dijeljenju informacija ili organiziranju prosvjeda, iako se radi o mirnim demonstracijama.
Ostali razlozi uključuju:

  • Sprečavanje učenika da varaju na školskim ispitima.
  • Kažnjavanje određenih kompanija, poput onih u vlasništvu aplikacija za komunikaciju putem poruka
  • Sprječavanje napada tijekom blagdana
  • Zaštita nacionalne sigurnosti

Neke vlade gase društvene mreže i internet za vrijeme izbora – najvažnijeg događaja svake demokracije – u svrhu manipulacije rezultata ili prikrivanja prijevare.

Zastarjeli zakoni nastali prije digitalne ere koriste se kako bi se opravdala gašenja. Štoviše, lokalne vlasti u Indiji koriste telegrafski zakon iz 1885. kako bi opravdale preuzimanje mreže. Access Now, organizacija koja brani i proširuje digitalna prava korisnika u opasnosti diljem svijeta, nada se da će prekinuti ovu praksu. U lipnju, vijeće Ujedinjenih naroda „jednostrano je osudilo“ gašenja interneta zbog kršenja ljudskih prava.

Što ljudi mogu učiniti?

Aktivirati se možete na stranicama Access Now i izvršiti pritisak na svjetske vladare da se obvežu da internet uvijek bude dostupan svima.

Pridonijeti možete i tako da ih informirate o važnosti ovog problema te da tomu mora doći kraj. Uputite se na društvene mreže i koristite hashtag #KeepItOn .

Što Access Now čini da smanji gašenja?

Access Now bori se protiv obustave interneta od 2009., a sve je počelo sa obustavama interneta u Iranu tijekom Zelene revolucije. Trenutačno surađuju s više od 100 organizacija iz gotovo 50 zemalja kako bi zaustavili ovu praksu na svim razinama. To obuhvaća i Ujedinjene Narode, vlade, i ključne dioničare poput telekomunikacijskih kompanija i investitora.

Kako vlada uopće može ugasiti internet.

Nekoliko je načina na koje se Internet može ugasiti. Jedan od načina je taj da prilikom unosa web-adresa, internetski poslužitelji ne dozvoljavaju pronalaženje osnovne IP adrese. Internetski poslužitelji mogu se i “poigrati“ s podacima za preusmjeravanje odstranjivanjem ključnih detalja. To znači da informacijski paketi koji kruže webom, poput animacijskih gifova, ne mogu doputovati do završnog odredišta. Kao dodatak ovim primjerima, postoji još mnogo načina, a vlade koriste sve sofisticiranije načine kako omesti komunikaciju.

Kako znate da se ne radi samo o tehničkom problemu kada nestane intenet?

Access Now ne klasificira nestanak interneta kao gašenje sve dok ne dobiju točne informacije. Marljivo surađuju s novinarima, tvrtkama, građanskim udrugama i vladama kako bi ustanovili radi li se o tehničkom kvaru ili namjernom gašenju. Vrlo se često mogu naći digitalni dokazi koji im pomažu bolje razumjeti situaciju, dok u drugim slučajevima vlade otvoreno priznaju da su naručile gašenje. Katkad korisnici koji se nađu na licu mjesta mogu pružiti bitne dokaze poput slika zaslona ili čak podataka o mreži.

Zašto su gašenja interneta tako važna tema?

Internet nam pomaže ostvariti naša ljudska prava, uključujući slobodu govora i pravo na privatnost. Kada vlade ugase internet, ljudi ne mogu komunicirati s voljenima, voditi posao ili čak posjetiti liječnika u hitnim slučajevima. Sve više i više ljudi treba internet kako bi se povezali i zaradili za život i ne mogu si priuštiti onemogućavanje pristupa internetu na dnevnoj bazi.
Najgore što možemo učiniti, kada imamo moć nešto napraviti, jest sjesti i ne raditi ništa. Ako svijet u potpunosti stavi izvan zakona ovu praksu, počinitelje možemo pozvati na odgovornost za kršenje pravila.

Mogu li vlade biti kažnjene za naručivanje gašenja?

Da i ne. Vijeće Ujedinjenih naroda jednostrano je osudilo gašenja interneta kao i mnogi dužnosnici i čelnici diljem svijeta. Sve vlade imaju odgovornost štititi i poštivati ljudska prava te pružiti pravni lijek kada su prava prekršena. Nažalost, trenutno ne postoje obvezujuće sankcije ili kazne za ometanje rada interneta. Zato je na nama da podignemo ulog i dignemo glas svaki put kada se to dogodi.

Što mogu učiniti građanske udruge kako bi utjecale na vlade da prekinu gašenja?
Građanske udruge imaju veliku ulogu u privođenju kraju praksi gašenja. Mogu se obratiti vladajućima, prikupiti informacije i dokaze o gašenjima, educirati zajednicu i razviti načine kojim bi se spriječila gašenja. Mogu također pomoći ljudima da zaobiđu gašenja te pristupe internetu tijekom određenih događanja, primjerice korištenjem alata poput virtualne privatne mreže (VPN). Gašenja su međutim, problem više različitih interesnih strana, a tvrtke i vlade imaju ključnu ulogu u svemu. Svi zajedno moramo raditi na rješenju ovog problema.

Pomažu li gašenja interneta sprječavanju terorističkih napada?

Ne postoje dokazi da gašenja interneta pomažu u sprječavanju terorističkih napada kao ni u zaustavljanju istih dok se zbivaju. Ono što će se vjerojatnije dogoditi jest da će se spriječiti neometan rad policije i hitnih službi u trenutku kada su najpotrebniji. Također, gašenja uzrokuju i psihološku štetu jer ljudi ne mogu saznati jesu li njihovi najmiliji na sigurnom. Vlade moraju iznijeti više razloga zašto naređuju gašenja, kako bi javnost mogla biti informirana o problemu.

Postoji li rizik da će u budućnosti gašenja biti sve češća i češća?

Access Now zabilježio je preko 50 gašenja samo u 2016., dok ih je u 2015. bilo manje od 20. Izgleda da je očit trend rasta jer je sve veći broj ljudi koji pristupaju internetu. Ljudi uživaju u slobodi i prilikama koje im Internet nudi, omogućujući im da se organiziraju i izbore za ono u što vjeruju. Kao odgovor na to, vlade gase internet kako bi zaustavile tu mogućnost, ali po visokoj cijeni.

Koje građanske ili dobrotvorne udruge postoje u državama koje naručuju gašenja interneta?

Više od 100 građanskih udruga iz približno 50 zemalja učlanjene su u #KeepItOn kampanju.
Mnoge od ovih organizacija djeluju u zemljama koje su direktno pogođene gašenjima interneta, uključujući Latinsku Ameriku, Afriku, Aziju i Bliski istok. Neke od njih su male, neprofitne organizacije sa samo jednim članom ili volonterima, dok su druge već afirmirane međunarodne organizacije. Potpuni popis udruga možete pronaći na stranicama Access Now-a.

Kada internet nije dostupan, utječe li to na vođenje posla?

Poslovi izuzetno pate za vrijeme gašenja interneta. The Brookings Institution, pravi trust mozgova, utvrdio je da je globalna ekonomija izgubila najmanje 2,4 milijarde dolara tijekom obustave interneta prošle godine. To je apsolutni minimum. Banke koje posluju online, dostavne službe i internetske tvrtke izgubile su drastične svote novca za vrijeme ometanog pristupa internetu. To posebno pogađa zemlje u razvoju koje nastoje prigrliti digitalnu ekonomiju i inovacije.

Nije li ovaj problem ograničen samo na nekoliko država?

Ne, gašenja se događaju po cijelom svijetu. Ove godine, zabilježena su u više od 25 država za četiri kontinenta, čak i u Europi. K tomu, neke države nisu zapravo naručile gašenja, ali imaju mogućnost to napraviti. Primjerice, Ministarstvo za zaštitu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država koristi Standard Operating Procedure 303 , on je tajan i ljudi ne razumiju kako i kad može biti korišten. Mnoge druge države imaju stare ili zastarjele zakone koje koriste kako bi opravdali gašenja.

Pridružite se borbi #KeepItOn