Kovitlajući otoci otpada skupljaju se na površini plavog planeta i trenutačno ih tvori 150 milijuna tona plastike.

Pravi utjecaj plastike u oceanima polako izlazi na površinu. Morski je svijet zarobljen u otpadu, a otpatci i mikroplastika nalaze svoj put prema hranidbenom lancu. Znanstvenici su otkrili da se bića koja žive na dnu hranidbenog lanca hrane plastikom koja se nalazi na površini oceana.

Fondacija Ellen MacArthur predviđa da će ovim tempom oceani do 2050. godine sadržavati više plastike nego riba. Izvještaj tvrdi da osam milijuna tona plastike ‘curi’ u more svake godine, ekvivalent tome je kao da se svake minute jedan kamion smeća isprazni u more.

Problem s mikročesticama plastike

Mikročestice su u zadnje vrijeme izvor kontroverze i dokazano je da su kobne za ribe kada ih one pojedu. Često ih se može pronaći u proizvodima kao što su pilinzi za lice i paste za zube, a zbog svoje veličine ne mogu se profiltrirati u kanalizacijskim sistemima. Nakon što završe u odvodu, vrlo brzo nađu put do mora. Jedno tuširanje proizvodima koji u sebi sadrže mikročestice može rezultirati time da 100,000 čestica završi u oceanu.

Svake godine, 680 tona mikročestica upotrebljava se u kozmetičkoj industriji u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vlada predlaže zabranu njihove upotrebe u kozmetici i proizvodima za njegu, a razmišljaju i o proširivanju ove zabrane na kućanske proizvode. Plastika u moru globalni je problem. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva razmišlja o prijedlogu da ovu zabranu proširi na EU. No, nakon izlaska UK-a iz Europske Unije, ovaj utjecaj može biti znatno smanjen.

Mora se utapaju u plastici

Između obale sjeverne Amerike i Japana nalazi se “Velika tihooceanska nakupina smeća”, jedna od nekolicine diljem svijeta. Kovitlajući vrtlog otpada, nakupina je smeća u moru sačinjena od dva područja puna plastike, “Zapadne nakupine smeća” i “Istočne nakupine smeća”. Obje se stvaraju kada otpad nađe put do centra oceanskih vrtloga, to su kružne struje stvorene vjetrom, rotacijom planeta i kopnenom masom.
Ove nakupine smeća najvećim dijelom čini mikroplastika, čestice koje su nekoć bile plastične vrećice, boce i ostali otpad, a koje su se razgradile pod utjecajem Sunca. Ono što nastaje kovitlajuće je prostranstvo mutne vode. To su materijali koji se nikada neće razgraditi. Veći komadi otpada plutaju na mutnoj vodi. Ispod površine, otpad dodatno zagađuje. Donedavno nije bilo poznato koliko je veliko to područje. Nedavno istraživanje iz zraka pokazuje da je jezgra “Istočne nakupine smeća”, između Havaja i Kalifornije, velika oko milijun četvornih kilometara, tri puta veća od Belgije.

Usred otpada, sisavci zarobljeni u napuštenim ribarskim mrežama utapaju se. I organizmi na dnu hranidbenog lanca pogođeni su onečišćenjem, kada su sunčeve zrake blokirane slojem plastike na površini oceana, alge i plankton nisu u mogućnosti proizvoditi hranjive tvari važne za svoje preživljavanje.

Istraživanje Sveučilišta u Queenslandu pokazuje da je više od 50% morskih kornjača progutalo plastične vrećice, misleći da su meduze. Kornjače su se posebno razvile kako bi mogle jesti sluzave meduze, sa bodljama u grlu koje su okrenute od usnog otvora, znači da kada jednom počnu nešto gutati ne mogu to odbaciti.

Ljudi koji se bave problemom plastike u oceanima

Diljem svijeta, individualci i organizacije bore se kako bi očistili ocean. Sea Shepard, internacionalna grupa za očuvanje morskog životinjskog svijeta, organizira redovna čišćenja obale, pomažući ukloniti što više otpada iz mora. Međutim, čišćenja su više od jednostavnog uklanjanja smeća, analizom podataka može se više saznati o tome koji plastični predmeti imaju najveći utjecaj na okoliš. Nadaju se da bi to moglo potaknuti vladajuće da krenu u tako potrebne promjene.

U lovu mrežama na plastiku iz oceana, od 2015. pridružila im se organizacija 5 Gyres koja se također bavi problemom zagađenja plastikom. Otkrili su mnoštvo mikroplastike. Program je sad proširen na cijelu flotu. Tisuće životinja spašene su iz mreža, a nekoliko komada plastike pronađeno je u probavnom sustavu Patagonskog zubana za vrijeme kampanje organizacije Sea Shepard, zvane “Icefish”.

Glasnogovornik Michael Beasley rekao je da potrošači imaju moć da utječu na promjenu: “S većom svjesnošću o šteti koju plastika uzrokuje i promjenom navika kupovine, kupnjom što manje stvari (koje nam ne trebaju) i odlučujući o kupovini višenamjenskih i prirodi naklonjenih proizvoda kada zbilja trebamo nešto kupiti, možemo umanjiti količinu štetnog otpada koji završava na odlagalištima i u prirodnim staništima.”

Dobrotvorno društvo za zaštitu okoliša Surfers Against Sewage također se bavi problemom otpada u morskim staništima. Ffion Matthews je volonterka i organizira čišćenja plaža. Pridružila se udruzi nakon što se zaljubila u surfanje i željela je nešto učiniti po pitanju ogromne količine otpada u moru. Kaže: “Biti u oceanu predivan je osjećaj i trebao bi djelovati pročišćavajuće.”

Ffion je provela godinu dana u potpunosti bez plastike i potiče ostale da krenu u akciju protiv plastičnog otpada: “Ako zbilja želite biti aktivni, kontaktirajte lokalnu vlast i recite im da niste zadovoljni s otpadom kojeg vidite i izrazite zabrinutost. Želimo napraviti što veći pritisak na zastupnike i lokalnu vlast , nadajući se da će tako biti veća i vjerojatnost da se pozabave ovim problemom.”